Šećeri omogućavaju dominaciju štetnih bakterija u zubnom plaku. Takav plak se čvršće vezuje za površinu zuba, u njemu se stavraju kiseline(preradom šećera) koje dodvode do karijesa, a predstavlja i podlogu u kojoj će se dalje nagomilavati bakterije izazivači oboljenja desni(parodontalna oboljenja).
Opasni su tzv. SLOBODNI ŠEĆERI( rastvorljivi, dodati). Oni pripadaju hemijskoj grupi prostih šećera(mono i disaharidi) i dodaju se hrani i napitcima od strane proizvođača, tokom kuvanja ili radi zaslađivanja. Ovde spadaju i šečeri prirodno prisutni u medu, sirupima voćnim sokovima i koncentratima.(slika 1.)
Oni pripadaju hemijskoj grupi prostih šećera(mono i disaharidi) i dodaju se hrani i napitcima od strane proizvođača, tokom kuvanja ili radi zaslađivanja. Ovde spadaju i šečeri prirodno prisutni u medu, sirupima voćnim sokovima i koncentratima.(slika 1.)
Za razliku od slobodnih šećera postoje i PRIRODNI ŠEČERI(vezani) koji se nalaze u ćelijama žitarica, voća i povrća, kao i u mleku i mlečnim produktima. Izuzimajući mleko kod beba, ne utiču značajnije na razvoj bolesti zuba, ali i drugih hroničnih oboljenja(videti kasnije) jer su spojeni sa vodom, bljnim vlaknima, kalcijum i fosfatima i zaštitnim jedinjnjima poput polifenola.(slika 2.)
Slobodni šećeri nisu samo opasni po zube, već su i značajni rizični faktor za razvoj najrasprostranjenijih oboljenja današnjice poput:
-gojaznosti
-oboljenja srca i krvnih sudova
-visoki pritisak
-šećerne bolesti
-malignih bolesti(posebno rak dojke i debelog creva)
-oboljenja zglobova
-gljivičnih oboljenja
Složeni ugljeni hidrat skrob koji se nalazi u žitaricama i povrću, u svome integralnom obliku ne poseduje kariogena svojstva jer se slabo rastvara u ustima. Ali, današnji prerađeni oblici, i kuvane forme(belo brašno, čips i druge grickalice) podložnu su razlaganju već u ustima i postaju izvor gore navedenih slobodnih, jednostavnih šećera koje bakterije lako koriste. Detaljnije
Svetska Zdravstvena Organizacija(WHO), u borbi sa opasnim hroničnim oboljenjima, snažno preporučuje da u ishrani slobodni šećeri ne smeju da čine više od 10% ukupnih energetskih izvora. Ukoliko su više zastupljeni, osim energije, javlja se značajni nedostatak u unosu ostalih hranljivih materija posebno vitamina i minerala.
Za održavanje zdravlja preporuka je da dnevni unos slobodnihšećera ne bi smeo da prelazi
10% od ukupnog energetskog unos.
Za zdravlje zuba je potrebno da bude i
manji od 5%
Istraživanja pokazuju da ova preporuka nije dovoljna da bi se značajno kontrolisalo zdravlje zuba, i da bi zastupljenost slobodnih šećera trebao da bude manji od 5% ukupnog energetskog unosa.
Da bi bilo jasnije, kada govorimo o manje od 10%, to bi iznosilo dnevno svega 6 kafenih kašičica dodatnog šećera(100 cal) za žene i 9 kafenih kašičica(150 cal) za muškarce, odnosno 0k0 25 g i 37 g. (preporuka Američkog udruženja kardiologa).
5% energetskog unosa iznosi kod odraslih 7 kafenih kašičica ili 30 g šečera dnevno. Kod dece uzrasta 4-6 godina, 19 g, a uzrasta 5-11 godina, 24 g.
Svuda u svetu, a pogotovu kod nas potrošnja šećera je daleko već od ove preporučene(čak i preko 20 kafenih kašičica šećera), jer npr. samo jedna konzerva kola pića sadrži 35-40 g slobodnih šećera. Poseban problem su skriveni šećeri koje proizvođači stavljaju u različite namirnice(npr. kečap, sosevi, supe, suhomenati proizvodi i sl.). Orjentaciju koliko pojedine namirnice sadže slobodnih šećera možete da pogledate na slici 3. i u odličnom članku.
Treba napomenuti da se u poslednjih nekoliko decenija potrošnja slobodnih šećera u svetu udvostručila.(Slika 4.)
Smatra se da je potrošnja kod nas u evropskim okvirima, mada ne postoje ozbiljnije studije koje su se time bavile. Pogledati članak u vezi toga: „Šećer – tihi ubica” (Blic).
O potrošnji gaziranih napitaka, kao moćnog izvora šećera smo već ranije pisali: Gazirani napici i oštećenja zuba (Facebook beleška).
Šećeri takođe poseduju snažnu moć stvaranja zavisnosti (neki tvrde da je i jača od heroina). Postoje naučni podatci da ukoliko majka uzima povećane količine šećera u trudnoći, i dete će imati povećanu potrebu za unošenjem slatkog. Isto tako se smatra da se zavisnost na slatko i šećere pojačano stvara u prvim godinama života (pogledati detaljnije u ranijim objavama navedenim na kraju).
Kada je reč o zubnom kvaru, od ukupne količine unesenih slobodnih šećera mnogo je značajnija učestalost njihovog unošenja. Sve preko 1 unosa dnevno, i to posebno između obroka, može se smatrati rizičnim.
Samo mehaničko pranje zuba ne može da spreči i reparira oštećenja zubne gleđi kao posledica prisustva slobodnih šećera. To mogu fluoridi i delom neki drugi preventivni preparati poput nanoapatita, ksilitola i sl., koji podstiču procese remineralizacije. Ali kod čestog unosa šećera (preko 6× dnevno) ni fluoridi nisu više efikasni. Količine fluorida koje se nalaze u dečjim zubnim pastama imaju slabo zaštitno dejstvo, a nedovoljno i nepravilno pranje zuba kao i slabost zubne gleđi ubrzavaju razvoj karijesa. Zbog toga je zubni kvar mlečnih zuba kod najmlađe dece ponovo u porastu i u zemljama gde je zabeležen značajan pad kod dvanaestogodišnjaka. Poslednjih godina su otkrivene zavere koje su postojale između industrije šećera i stomatoloških udruženja sa ciljem da se umanji ključna uloga šećera u razvoju zubnog kvara i akcenat preventivnih mera usmeri u drugom pravcu (oralna higijena, fluoridi). Detaljnije o tome u tekstu navedenom na kraju.
Preporuke se oslanjaju na uputstva Svetske zdravstvene organizacije(WHO) i vodećih svetskih stomatoloških i zdravstvenih organizacija.
Zavisnost od šećera — Stvaranje zavisnosti prema šećerima i slatkom kod dece (DRJOVAN.BIZ)
Koliko slatkiša nije opasno po zube
Zavera proizvođača šećera uticala je na smanjeno pridavanje značaja redukciji šećera u ishrani