Fluoroza zuba

FLUOROZA ZUBA je poremećaj u izgradnji zubne gleđi nastao pod dejstvom viška unesenog fluora tokom razvoja. Simetrično je zahvaćen veći broj zuba(najčešće sekutići, ali i ostali) sa različitim stepenom bele(bele fleke) do žućkaste prošaranost, a u težem obliku ona postaje i tamno braon sa pojavom defekata i trošenjem tkiva. Ovakvo stanje označava i kao ŠARENI ZUBI(mottled teeth). Na slici su prikazani različiti stepeni zubne fluoroze.

Sadržaj:

-Kada se razvija fluoroza zuba?
-Da li svako dete koje unosi povećane količine fluora dobija fluorozu?
-Koje vode sadrže višak fluora?
-Da li mineralne vode sadrže višak fluora?
-Da li se povećava broj dece sa fluorozom zuba?
-Koji su dodatni izvori fluora?
-Kako se prepoznaje fluoroza zuba?
-Da li deca sa fluorozom zuba mogu da imaju druga ozbiljna oboljenja?
-Da li su zubi sa fluorozom podložniji karijesu i trošenju?
-Da li se i kako leči fluoroza zuba?

KADA SE RAZVIJA FLUOROZA ZUBA?

Smatra se da je normalna koncentracija fluora u vodi za piće oko 1 ppm( 1 milioniti deo fluora ili 1mg/L). Ispod 0,7 ppm vode se smatraju siromašnim fluorom i u osobe koje ih piju imaju veću sklopnost prema zubnom kvaru. Preko 1,2 ppm fluorida u vodi za piće postoji rizik od pojave fluoroze zuba i što je koncentracija veća to je i mogućnost i stepen oštećenja veći.

Preporuka je da se vodama za piće siromašnim u fluoridima, oni maksimalno dodaju do 0,7 ppm

DA LI SVAKO DETE KOJE UNOSI POVEĆANE KOLIČINE FLUORIDA DOBIJA FLUOROZU

Iako se opseg fluorida u pijaćoj vodi između 0,7 do 1,2 ppm smatra optimalnim i u tim oblastima je zabeleženo da 1,3% dece ima blagi do umereni oblik fluoroze.

Kada je koncentracija fluorida u vodi za piće u opsegu 1,8 do 2,2 ppm(umereno povišen) beleži se 8% dece sa umerenom i 5% sa ozbiljnijim oblicima fluoroze.

Kada je koncentraacija fluorida u vodi za piće veća od 4 ppm kod 30% dece će se razviti srednja ili izražena fluoroza.

Na razvoj i stepen oštečenja zubne gleđi utiču mnogobrojin faktori, poput vrste i kvaliteta hrane, dojenja i drugih dodataka.

Istraživanja su pokazala da DOJENJE SMANJUJE RIZIK od razvoja fluoroze jer i pored visokog unosa fluora od strane majke on se samo umereno povećava u mleku.

Bebe inače imaju smanjenu sposobnost izlućivanja fluorida iz organizma tako da se kod njih zadržava i preko 80% unetih količina što predstavlja za 50% više nego kod odraslih. Još nema dovoljno preciznih podataka o razlikama u metabolizmu fluora kod beba i kod odraslih.

Ali postoje mnogi dodatni mogući izvori fluorida u ishrani i okruženju koje povećavaju rizik od razvoja fluoroze(videti kasnije).

KOJE VODE SADRŽE VEĆE KOLIČINE FLUORA?

Postoje pojedine oblasti čije je zemljište bogato sa vulkanskim stenama i voda koja prolazi kroz nih je bogata sa fluoridima. Ako su koncentracije veće( a negde se kreću i preko 10 ppm) javljaju se masovno oštečeni zubi i to se naziva ENDEMSKA FLUOROZA.

Zone sa visokim koncentracijama fluorida se u svetu uglavnim nalaze u predelima oko visokih planina i gde je more nanelo značajne slojeve stena. Poznat je tzv fluoridni pojas koji se širi zapadno od od Sirije preko Jordana, Egipta, Libije, Alžira, Sudana i Kenije u jednom pravcu i od Turske, kroz Irak, Iran, Afganistan, Indiju, severni Tajland i Kinu prema istoku. Slične zone su zabeležene i u Americi i Japanu. U svim tim zonama je zabeleženo značajno prisustvo fluoroze zuba koje se kreće i do 90%.

U Srbiji u pojedinim mestima su zabeležene veće koncentracije fluorida praćenih endemskom fluorozom. To su Vranjske banje (do 5,70 ppmF), Aranđelovca (do 5.44 ppm F), Novog Pazara ( do 4,64 ppm F) ili Prokuplja ( do 23,80 ppm F).

U mestima poput Sombora, Bačke Topole, Bezdana, prirodna koncentracije fluorida je gotovo optimalna i iznosi 0,7 ppmF. Ovde bi trebalo kod dece biti obazrviv sa dodatnim unosom fluorida jer postoji opasnost da se pređu kritične granice.

U većini drugih mesta u Srbiji pijaće vode sadrže nedovoljne količine fluorida(0,1 do 0,4 ppm).

Za ostale države u okruženju nismo uspeli da pronađemo precizne podatke.

DA LI MINERALNE VODE SADRŽE VEĆE KOLIČINE FLUORIDA?

Pojedine mineralne vode sadrže veće količin fluorida(uvek treba proveriti na dekleraciji) i ako se one redovno koriste treba voditi racuna o dodatnim izvorima fluorida(videti kasnije). Deklaracija za prirodnu mineralnu vodu sa koncentracijom fluorida koja prelazi 1,5 mg/l mora da sadrži navode „sadrži više od 1,5 mg/l fluorida” i „nije pogodna za svakodnevno korišćenje za bebe i decu mlađu od sedam godina”, koji se stavljaju pored naziva proizvoda i moraju biti jasni i vidljivi. Često se ovo pravilo ne poštuje. Ipak treba biti oprezan kod unošenja dodatnih izvora fluorida uvek kada je fluor prisutan u više od 0,7 ppm.

Na nasem tržištu vode sa „zabrinjavajućim“ prisustvom fluorida( 1 mg/L= 1 ppm) su:

Voda voda (negazirana) 0.68; Eko voda (negazirana) 0.21; Aqua Viva (negazirana) 0.11; Duboka (negazirana) 0.20; Prolom Voda (negazirana) 0.12; BiVoda (negazirana) 1.00; Vrnjci (gazirana) 1.25; Knjaz Miloš (gazirana) 1.50 – 1.80; Aqua HEBA (gazirana) 5.70; Voda voda (gazirana) 0.5

DA LI SE POVEĆAVA BROJA DECE SA FLUOROZOM ZUBA

Da. U razvijenim zemljama se beleži zabrinjavajući porast fluoroze čaki i u oblastima gde nije fluorisana voda za piće i gde deca nisu uzimala suplementa fluora u oliku fluorisane sloli, mleka, kapi ili tabletica.

Kod nas ne postoje ozbiljnije studije, ali iz svakodnevne prakse se pimecuje znčajan broj dece sa blažim oblicima šarenih zuba.

KOJI SU DODATNI IZVORI UNOŠENJA FLUORIDA U ORGANIZAM?

Kao što je gore navedeno, dete moze da ima znake fluoroze zuba iako ne koristi vodu bogatu sa fluoridaim ili veštački unosi suplemente fluora. To je posledica dodatnih izvora fluorida.

1. Formule za bebe
Veliki broj formula za bebe se pravi sa fluorisanom vodom, posebno na americkom tržitu, zbog čega se i preporučuje maksimalno dugo dojenje i prehrana sa prirodnom hranom. Detaljnije možete pogledati u članku na engleskom;

2. Zubne paste
Gutanje zubnih pasti moze da bude ozbiljni dodatni izvor fluorida u organizmu o čeemu smo već detaljno pisali:

3. Hrana
Pojedine vrste neorganski gajenog voća i povrća(većinu na našim tržitu je uvozna i nemamo tacne podatke) se zaliva vodama obogaćenim sa fluorom ili se gaji u atmosferi bogatoj sa fluoridima(npr aluminijumska industrija). Značajne količine fluorida potiču i iz pesticida. One mogu da sdarže prema nekim ispitivanjima i 180 puta veće koncnetracije fluorida nego u vodovodnoj vodi.

4. Pića
Kao i kod hrane mnogi sokovi i napitci za bebe mogu da sadrže povećane koncentracije fluorida. Povećane količine se nalaze i ostalim napitcima, npr neke vrste ledenih čajeva. Povečane koncentracije fluorida su pronađene i kod određenih vrsti vina.

5. Čajevi
Prirodno neki čajevi(zeleni, crni i beli) sadrže veće količine fluorida i kao takvi imaju i preventivno dejstvo. Poslednjih godina je primečeno da se koncentracija fluorida značajno povećala u čajevima. Najnovija istraživanja(2013 god) su pokazala značajno povećanje fluorida u kesicama jeftinijih vrsta čajeva. Kod nas takva istraživanja nisu vršena, a pošto uglavnom mi koristimo jeftinije proizvode može se očekivati da masovno i mi pijemo takve čajeve.

6. Dodatci fluora
Danas stručna udruženja i WHO preporučuju dodavanje fluora u vidu tableta ili kapi samo kod rizične dece. Detaljnije .

Prepisivanje suplemenata fluora ne bi trebalo da bude napamet, već bi moralo prethdono dobro da se poznaje sastav vode za piće i kuvanje, koje mineralne vode dete koristi, kao i sokova i formula za bebe.

KAKO SE PREPOZNAJE FLUOROZA ZUBA

Da bi se posumnjalo na fluorozu zuba neophodno je da bude zahvaćeno simetrično više istoimenih zuba( i sa leve i sa desne strane). Promene mogu da budu kao na gornjim slikama, od blage beličaste zamagljenosti do ozbiljnijih defekata. Zubi se pojavljuju već prebojeni i promene se ne povećavaju i ne gube sa vremenom ukoliko se ne preduzimaju određene mere. Defekti se mogu povećavati.

Kao što smo napomenuli promene su slabije izražene kod mlečnih zuba i to uglavnom bočnih(četvorke i petice). Kod stalnih su najizraženije promene na prednjim zubima.

Siguran dokaz fluoroze zuba je postojanje nekih od gore navedenih izvora unošenja fluora.

Ali višak fluorida nije jedini uzrok defekata na zubnoj gleđi. Slične beličaste mrlje mogu da se javljaju i kod nedostatka vitamina A i D, ishrane siromašne u proteinima, pojedinih infekcija. Bele mrlje koje se nakdnadno pojavljuju i to pretežno u predelu uz desni znak su zubnog kvara. Detaljnije

U početku moze da zbunjuje i tzv molarno-incizivna himpomineralizacija o kojoj smo već pisali i koja ima ozbiljnije posledice po razaranje i oboljevanje zuba. Detaljnije

DA LI DECA SA FLUOROZOM ZUBA MOGU DA IMAJU I DRUGA OZBILJNIJA OBOLJENJA?

Ne postoje dokazi za to. Kod nas, u predelima gde se vekovima pije voda za piće sa značajnim viškom fluora(Vranjska Banja, Aranđelovac) nisu zabeležene razlike u zdravstvenom stanju. Ipak poslednjih godina se pojavlju određeni podatci(nedovoljni za ozbiljnije definitivne zaključke) koji samo upućuju na povezanost enormnog povećanja fluora u vodama za piće sa nekim intelektualnim sposobnostima o čemu smo takođe pisali.Detaljnije

DA LI SU ZUBI SA FLUOROZOM PODLOŽNIJI KARIJESU I TROŠENJU?

Blagi i srednji oblici fluoroze predstavljaju samo estetski nedostatak. Kod težih oblika gleđ može da bude sklona trošenju. Zubi sa fluorozom su samo do određene mere otporniji na zubni kvar, ali kod izraženog opterećenja rizičnim faktorima, i oni oboljevaju.

DA LI SE I KAKO LEČI FLUROZA ZUBA?

Kod svih oblika fluoroze je neophodno pokušati ojačavanje zubne gleđi različitim remineralizacionim metodama. Blagi i srednji oblici se na taj način mogu značajno ublažiti i nekada postići prihvatljive estetske efekte. Teži oblici, posebno sa defektima u zubnoj gleđi zahtevaju ozbiljniju zaštitu.

Agresivnije metode skidanja površinskih slojeva gleđi kod težih oblika fluoroze mogu samo da povećaju njenu poroznost

Trenutno postojeće metode izbeljivanja zuba se izbegavaju kod dece. Detaljnije

Savremenim restaurativnim tehnikama prkrivanja oštećenih delova zuba u kasnijem uzrastu(posle 16 godina) moguće je ostvariti idealne esketske efekte.

Deca sa fluorozom zuba bi trebalo da se tretiraju kao rizična i da budu podvrgnuta češćim kontrolnim pregledima.